PROBLEM GLOBALIZACIJE: VJEČNI MIR ILI VJEČNI RAT – O DANAŠNJOJ I NOVOJ ULOZI I POZIVU SOCIOLOGIJE. (Croatian)

After introductory pressumptions (predispositions and propositions) of problem understanding, discourse on globalization develops on four basic levels - of investigation. On the first level "Globalization - Three Classical or Traditional Models of Thinking" Kant's idea of world civic order, Hegel's idea of world state and Marx's vision of true human community as a classless communist society are presented. On the second level, leans on the first one, "Thinking of Globalization in Modern and Postmodern Philosophy" models of globalization thinking of Gustav Radbruch, Alexandre Kojeve and John Rawls are considered and questioned from philosophical positions of previous classical models at the same time. From this philosophical platform, discussion follows to sociological field. On the third level "Challenges of Globalization - Challenges of Sociology or Contemporary Sociological Reflections of Globalization", as the models of modern and postmodern sociological thinking Karl R. Popper's idea of globally opened as a abstract society, Francis Fukuyama's fear for the future of mankind and three schools of thinking of Anthony Giddens are presented and theoretically questioned. From these philosophical and sociological - representative models of thinking, discourse follows on in critical-theoretical, philosophic-sociological observation of today's neoliberal theory and practice - "Neoliberal (Real and Globalization-tendentious) Hegemony", focusing attention to the problem of global redistribution, disposition and management of resources as a cause for new conflicts and on the global government of scientocracy as a shadow government and ethos of its global policy. Theoretical angle of the author is thus developed on the trail of critical social theory, highlighting globalization complementary phenomenon of informatics and biotechnology as a foundation of globalization in the discussion, and also phenomenon of (re)instrumentality of human and society, politics and science, nation and state, pragmatic-technical, drive-profitable way of thinking which obvious consequences are repeated historical transformation of sense into nonsense and abomination of freedom as a tenor and purpose of man, to the slavery which manifests as captured freedom. At the end, in conclusive remarks in section "Sociology Between New Positivism and New Critical Social Theory or on New Role and Mission of Sociology" excels his own opinion that social science, with totality of its disciplines, has to express stronger interest for the most recent changes of the world and, in that context, its role and mission are situated on relation between neo-positivism and new critical social theory, emphasizing that its view has been directed to both sides equally, as two compatible dimension of one the same historical process of globalization. [ABSTRACT FROM AUTHOR]

Nakon uvodnih pretpostavki (predispozicije i propozicije) razumijevanja problema, diskurs o globalizaciji razvija se na četiri osnovna nivoa – ravni razmatranja. Na prvome nivou “Globalizacija – tri klasična ili tradicionalna modela mišljenja” predstavljaju se Kantova ideja svjetskoga građanskog poretka, Hegelova ideja svjetske države kao univerzalnoga carstva slobode i Marksova vizija istinske ljudske zajednice kao besklasnoga komunističkog društva. Na drugome nivou, koji se oslanja na prvi, “Mišljenje globalizacije u modernoj i postmodernoj filozofiji” razmatraju se modeli globalizacijskoga mišljenja Gustava Radbruha, Aleksandra Koževa i Džona Rolsa koji se, istodobno, i problematiziraju s filozofijskih pozicija prethodnih klasičnih modela. S ove filozofijske platforme, rasprava prelazi na teren sociologije. Na trećoj ravni “Izazovi globalizacije – izazovi sociologiji ili današnje sociologijske refleksije globalizacije”, kao modeli modernoga i postmodernoga sociologijskoga mišljenja predstavljaju se i teorijski problematiziraju ideja globalno otvorenoga kao apstraktnoga društva Karla R. Popera, strah za budućnost čovječanstva Frensisa Fukujame i sociološke dimenzije globalizacije – tri škole mišljenja Entonija Gidensa. S ovih filozofijskih i sociologijskih pozicija – reprezentativnih modela mišljenja, diskurs se nastavlja kritičko-teorijskom, filozofijskosociologijskom opservacijom današnje neoliberalne teorije i prakse – “Neoliberalna (stvarna i globalizacijsko-tendencijska) hegemonija”, svraćajući pozornost na problem globalne raspodjele, raspolaganja i upravljanja resursima kao uzrocima novih sukoba te, na svjetsku vladavinu scientokracije kao vlade iz sjene i ethos njene svjetske politike. Teorijski uklon autora razvija se pri tome, na tragu kritičke teorije društva, apostrofirajući tijekom rasprave kao prateće fenomene informatike i biotehnologije na kojima počiva proces globalizacije, fenomene ponovne instrumentalizacije čovjeka i društva, politike i znanosti, nacije i države, pragmatično-tehnicističkoga, pogonskoprofitabilnoga načina mišljenja čije su evidentne posljedice ponovna povijesna transformacija uma u bezumlje i izopačenje slobode kao smisla i svrhe čovjeka, u neslobodu koja se događa kao zarobljena sloboda. Na kraju, zaključujući raspravu odjeljkom “Sociologija između novoga pozitivizma i nove kritičke teorije društva ili o novoj ulozi i pozivu sociologije” autor ističe vlastito mišljenje da sociologijska znanost, kao ukupnost svih njenih disciplina, mora iskazati jači interes prema najnovijim povijesnim preinakama svijeta te, u tome kontekstu, situira njenu novu ulogu i poziv na relaciji između novopozitivizma i nove kritičke teorije društva, naglašavajući da njen pogled mora, u podjednakoj mjeri, biti usmjeren na obje strane, kao dvije kompatibilne dimenzije jednoga istog, povijesnoga procesa globalizacije. [ABSTRACT FROM AUTHOR]

Copyright of Godišnjak Pravnog Fakulteta u Sarajevu is the property of Godisnjak Pravnog Fakulteta u Sarajevu and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)